Šta je bolje za učenje, video igre ili Al?

Već dok sam završavala tekst o učenju u školama kroz igranje video igara, željela sam da napišem i ovaj dodatak cijeloj temi. Komentari koje sam dobila su me samo ubjedili da je ovo tema o kojoj se malo zna, ali još manje priča. Sa jedne strane imamo gejming, koji je lako anatemisati, a sa druge je Al, nepoznanica mnogima.

Gejming je lako mrziti i braniti. Dežurni krivac za sve ono što se ne razumije ili nema dovoljno informacija.

Al je kažu nešto što će nam olakšati živote i definitivno nešto o čemu se malo zna, pa je lakše ćutati da se ne ispadne “glup”.

Većina će Vam reći da gejming treba braniti a Al primjenjivati. Moje lično mišljenje je da ta većina griješi, i to naročito kada je u pitanju učenje. Oni koji pomisle da daju komentar tipa “Pa ona je u gejmingu i zato tako priča”, podsjećam Vas da sam u IT industriji još duže, prije prvog 286 računara!

Gejming možete kontrolisati dok će Vam Al ostati nepoznanica koja konstantno uči i unaprijeđuje sebe.

Škole u svijetu, kod nas malo sporije, prihvataju modernizaciju primjenom računara i modernih alata. Online ocjene, učenje i predavanja. Ko danas razmjenjuje sveske i bilješke? Kopirnica je, ako nijeste primjetili, sve manje a posjete bibliotekama radi dobijanja informacija, učenja i fotokopiranja nekoliko stranica iz enciklopedije za školski projekat nešto što sve rijeđe viđamo. Kako generacije djece odrastaju sa tehnologijom na dohvat ruke, živimo u svijetu u kome je internet njihov primarni izvor informacija, obrazovanja i zabave. Nikada neću zaboraviti moju Anđelu kojoj pokušavam da objasnim uskustveno nešto u čemu sam ekspert i o čemu me drugi pitaju za konsultacije, a ona mi kaže “Ma bre, izguglaću!“.

Nedavno istraživanje je pokazalo da djeca u Americi uzrasta između osam i 12 godina provode skoro pet sati dnevno gledajući u ekran, dok tinejdžeri imaju skoro sedam sati dnevno pred ekranom, i to ne računajući vrijeme koje provode radeći školske zadatke. Sati provedeni u učenju na tabli u fizičkim učionicama takođe su se značajno smanjili od početka pandemije i društvenih ograničenja i blokada koje su uslijedile. Sjetite se samo kako je kod nas TV organizovao predavanja putem TV ekrana u tom periodu. Kako tehnologija i društvo nastavljaju da se razvijaju i razvijaju, način na koji učimo će takođe nastaviti da se mijenja. Kako sam i pisala u tekstu Budućnost učenja kroz igranje video igara , mislim da je kranje vrijeme da se organizujemo i unaprijedimo učenje u školama kroz video igre koje mogu unaprijediti talente i olakšati učenje.

Učenje zasnovano na igrici jedno je od rješenja koje će pre ili kasnije zaživjeti u školama. Ovaj pristup nastavnom planu i programu i podučavanju je veoma pogodan da iskoristi sve prednosti digitalnog nastavnog plana i programa. Bilo bi dobro da o ovome razmišljamo na vrijeme i ponudimo djeci nešto novo i drugačije, pa da možda čak postanemo i lideri u regionu sa ovim načinom učenja.

Danica Manojlović

Al je nedavno postao zvijezda Tik Toka i drugih platformi na kojima razni influenseri objašnjavaju kako koristiti pojedine od njih. Zašto gubiti vrijeme na pisanje teksta (npr. ovog) kada to može da uradi tamo neka mašina? Crtanje, pjevanje ili komponovanje, samo poželite i Al će uraditi. Twitter je pun komentara roditelja koji su oduševljeni snalažljivošću svoje djece kojoj Al radi domaće zadatke i seminarske radove. Dragi moji roditelji, daleko je to od ponosa i učenja jer Al ipak neće moći da živi njihove živote. Ili…?

Tekst Ljubav u doba veštačke inteligencije objašnjava šta sve možemo da očekujemo u budućnosti, a meni je lično najužasnija pomisao da će se neki moj potencijalni avatar upoznavati i družiti sa drugim avatarima, čak i muvati, a da ja to neću znati. On će učiti o meni na osnovu mojih reakcija na mrežama i unaprijeđivati svoja znanja, ponašanje i izbore. I neki drugi avatar će to raditi, i ko nam garantuje da u nekom momentu u budućnosti neće staviti svoje želje ispred mojih. O emocijama sa robotima ne želim ni da razmišljam, čak ni kada ih neko poistovjeti sa životinjama i kućnim ljubimcima. Tako nešto se ne poredi!

Brzi napredak tehnologija kao što su već pomenuta vještačka inteligencija (AI), mašinsko učenje (ML) i robotika utiče na sve industrije, uključujući obrazovanje. Ako se obrazovni sektor nada da će iskoristiti puni potencijal vještačke inteligencije za sve, fokus bi po ekspertima trebalo da bude na daljem otkrivanju sljedećih generacija za AI rano korišćenje tehnologije u učionici. Nastavnici (pored roditelja) već otkrivaju da mnogi učenici koriste vještačku inteligenciju preko društvenih medija i stoga su otvoreni za njene obrazovne primene. ovo naravno zavisi od zemlje do zemlje. Postoji i velika profesionalna potreba za ovim sposobnostima. „Američki Biro za statistiku rada vidi snažan rast vještina u oblasti nauke o podacima u svom predviđanju da će oblast nauke o podacima rasti za oko 28 procenata do 2026. godine“, kaže Bernard Šreder, viši saradnik Forbsa. Sa povećanom tehnologijom dolazi i do povećanja operacija sa podacima i sofisticiranosti analize, kao i viši AI. Ove promjene će na kraju povećati potražnju za naučnicima za obradu podataka i drugim stručnjacima za vještačku inteligenciju.

Samo, da li svi mogu da budu naučnici i nazovimo to – nadzorni organi za Al?

Global Market Insights Inc. predviđa da bi tržište obrazovanja vještačke inteligencije moglo da ima tržišnu vrijednost od 20 milijardi dolara do 2027. godine.

Predviđa se da će prihod u segmentu video igara dostići 365,60 milijardi dolara u 2023. Očekuje se da će prihod pokazati godišnju stopu rasta (CAGR 2023-2027) od 7,17%, što će rezultirati projektovanim obimom tržišta od 482,30 milijardi dolara do 2027. godine. U segmentu video igara, očekuje se da će broj korisnika iznositi 3,04 milijarde korisnika do 2027. godine. Penetracija korisnika će biti 34,5% u 2023. i očekuje se da će dostići 38,3% do 2027. Najveći segment su mobilne igre sa tržišnim obimom od 315,90 USD milijardi u 2023. U globalnom poređenju, najveći prihod će biti ostvaren u Kini (105.900,00 miliona USD u 2023.). Predviđa se da će prosječan prihod po korisniku (ARPU) u segmentu video igara iznositi 137,80 USD u 2023.

Rast obe industrije je dobra vijest. Mnogi vide prednost Al jer vještačka inteligencija na kraju može da smanji opterećenje nastavnika širom svijeta. Međutim, neki edukatori strahuju da bi u budućnosti tehnologija vještačke inteligencije mogla u potpunosti da zamjeni ulogu nastavnika. Prije ili kasnije, nastavnicima prijeti opasnost da ih uskoro zamjene roboti. Dok programi vještačke inteligencije mogu da nauče učenike pismenosti ili matematici, složenije prenošenje društvenih i emocionalnih vještina ostaće kažu u domenu ljudi.

Jedina prednost po meni u Al nastavniku je to da će se vjerovatno bolje snalaziti sa učenicima i njihovom bahatošću, pa i mješanju roditelja. Zamislite oca koji prijeti Al-u i pokušava da objasni kako mu je dijete neshvaćeno, ili čak nudi novac za bolje ocjene.

Način na koji se tehnologija koristi u učionicama značajno se promjenio kao odgovor na Koronu. Umjesto da predaju pred učionicom punom učenika, zaključavanje je primoralo mnoge prosvetne radnike širom svijeta da predaju na daljinu, iz svojih domova. Kompanija Edtech Promethean je anketirala nastavnike i saznala da 86% smatra da bi vještačka inteligencija trebalo da bude važan dio obrazovanja. Hmm..

Istina je da korišćenje vještačke inteligencije u obrazovanju ima mnoge prednosti i za učenike i za nastavnike jer se resursima za učenje može pristupiti sa bilo kog mjesta, u bilo koje vrijeme. Zamorni zadaci koji oduzimaju mnogo vremena, kao što su vođenje evidencije ili ocjenjivanje testova sa višestrukim izborom mogu da se završe putem automatizacije vještačke inteligencije. Često postavljana pitanja na koje se može odgovoriti putem četbotova mogu biti dostupni da odgovore na pitanja u bilo kom trenutku. Učenje se može prilagoditi ciljevima i sposobnostima svakog učenika kroz personalizovane programe. Ali to može i gejming!

Ali, hajde da budemo realni, mi ljudi smo poznati po tome da stvari koje je neko stvorio kao sredstvo za pomoć i unaprijeđenje koristimo suprotno od prvobitne namene. Da li se nalazimo na takvom intelektualnom nivou da možemo da koristimo Al samo za dobro bez onoga da iznalazimo načine za lične interese i neke lošije stvari?

Poznato je da Al konstantno uči.

Znam da Vam neki filmovi o budućnosti u kojima mašine preuzimaju svijet izgledaju nevjerovatni i nešto što se nikada neće desiti, ali znamo i za ono “Nikada ne reci nikada“. Jedan Al će učiti od drugog, ili preko čitavog sistema koji će ih umrežavati.

Kada ćemo doći do granice koju možda nećemo moći da kontrolišemo?

Sa video igrama je situacija drugačija. Nastavnici i roditelji su ti koji mogu da usmjeravaju i biraju načine učenja. Po meni, lakše je kontrolisati video igre i vrijeme koje djeca provode uz računar nego da ih uči Al kojeg realno, ne možete kontrolisati u svakom momentu. Pogledajte već sada koliko stvari djeca završavaju uz pomoć vještačke inteligencije. Ako im dozvolimo da im neko drugi radi domaće zadatke, završava neke jednostavne radnje online i navodno olakšava život, da li će njihovi dječiji ili tinejdžerski mozgovi moći da se razvijaju tako da se snalaze u normalnim životnim situacijama?

Pa pogledajte već sada koliko su nam djeca postala nesposobna da se snađu u nekim životnim situacijama da urade nešto na osnovu razmišljanja a ne Tik Tok savjeta!

Gejming djecu tera da razmišljaju, unaprijeđuju motoriku, talente i uče jezike. Postoje igre koje im mogu pomoći da nauče kako da se snalaze u raznim situacijama ali i u timovima. Komunikacija, rad, brzina donošenja odluka i konstantan razvoj su samo mali dio onoga što gejming može unaprijediti. Sve je više naučnih radova koji govore o tome kako i koliko gejming može biti dobar. Čak je dokazano i da je Svjetska zdravstvena organizacija pogriješila i da nije na pravi način istražila uticaj gejminga kada ga je stavila na spisak bolesti zavisnosti.

Svetski ekonomski forum procjenjuje da će do 2025. veliki dio kompanija usvojiti tehnologije kao što je ML. Oni snažno podstiču vlade i obrazovne institucije da se usredsrijede na brzo povećanje srodnog obrazovanja i vještina, fokusirajući se na STEM i nekognitivne meke vještine kako bi se zadovoljile predstojeće potrebe. Napredak u tehnologiji će izazvati velike poremećaje u radnoj snazi, jer bi automatizacija mogla da zamjeni do 50 odsto postojećih poslova samo u SAD, izvestio je Microsoft.

Izvještaj Microsofta sugeriše da će studenti morati da savladaju dva aspekta ovog novog svijeta do vremena kada diplomiraju. Oni treba da znaju kako da iskoriste tehnologiju koja se stalno menja, kao što je AI, u svoju korist. Treba i da shvate kako da rade sa drugim ljudima u timu da bi efikasno rješavali probleme. Priprema učenika za rad zajedno sa vještačkom inteligencijom u budućnosti može početi već sada. Kako se mnoga djeca već dobro snalaze sa digitalnom tehnologijom prije polaska u školu, neophodno je naučiti ih vještinama da napreduju na digitalnom radnom mjestu.

Radna snaga budućnosti ima svoju osnovu u sadašnjosti. Na nama je da proširimo svoje znanja u ovoj disruptivnoj i transformativnoj industriji i koristimo vještačku inteligenciju za unaprijeđenje svog poslovanja. AI tutori i chat botovi mogu biti dostupni da odgovore na pitanja u bilo kom trenutku a učenje se može prilagoditi ciljevima i sposobnostima svakog učenika kroz personalizovane programe.

Ukratko, i Al i gejming se mogu koristiti na isti način!

U sljedećem tekstu o dobrim i lošim stranama ovog načina učenja.